NVO Asocijacija dijaspore Crne Gore i naša sugrađanka Vera Kirović – predsjednica ove NVO, već skoro četiri godine sa posebnom emocijom, pristupaju svim projektima, zalažući se svojim aktivizmom da svaki iseljenik iz Crne Gore koji u svom srcu čuva ljubav prema Crnoj Gori, koji čuva uspomenu na mjesto đe je rođen on ili njegovi preci, koji čuva tradiciju i običaje naroda iz Crne Gore, zasluži posebno mjesto i odnos prema njima od strane matične države.
Ona nas je, govoreći za Radio Bar i Bar info, upoznala s projektima koje je ta organizacija realizovala i koje će realizovati, a u koje će biti uključeni naši iseljenici sa svih kontinenata. Cilj Asocijacije je, ne samo da promoviše Crnu Goru, već i da promoviše i dostignuća iseljenika iz oblasti djelovanja po kojima su prepoznati u svojim iseljeničkim sredinama, kao predstavnici dijaspore Crne Gore. Ona je istakla da je Asocijacija dijaspore partner državnih institucija i da je tu da zajedno realizuju projekte koji će unaprijediti saradnju s iseljenicima s ciljem da zajedno učestvuju u napretku i razvoju crnogorskog društva, čiji su temelj razumijevanje, mir i tolerancija.
“Asocijacija postoji nepune četiri godine. Prvo je bila registrovana na adresi u Baru, ali kako smo se razvijali i produbljivala saradnja sa iseljenicima, neophodno je bilo da se otvori kancelarija u Podgorici, gdje imamo sjajne uslove. Imamo zaista dobru saradnju, naši članovi su iseljenici iz otprilike 70 % aktivnih udruženja po svijetu. Svi oni koji rade i promovišu Crnu Goru, imaju jedan jedini uslov. Da bi se bilo član naše Asocijacije je da se poštuje teritorija, suverenost i simboli države Crne Gore, normalno kao i vjerske i druge različitosti”, kaže Kirović.
“Mi smo upravo kontakt sa državom sa institucijama sistema. Pri Ministarstvu vanjskih poslova postoji Uprava za dijasporu, koja takođe sprovodi strategiju Vlade Crne Gore, za veću i bolju saradnju sa dijasporom. Naša prednost je možda u tome što mi nemamo radno vrijeme od 9 do 16h, ili od 8 do 15h, telefoni svih naših članova UO su dostupni 24 sata našim iseljenicima za svaki problem ili zahtjev, odnosno intersovanje koje pokažu za dešavanja u državi koje oni zaista pokazuju. Oni su samo teritorijalno udaljeni od Crne Gore, a ova zemlja im je u srcu i oni državu i njene granice crtaju po svim kontinetnima i to je bogatstvo ove države”, kaže Kirović.
Tokom druženja sa našim iseljencima štirom svijeta, bilo je i mnogo emotivnih susreta.
“Prije dvije godine država Crna Gora je uvela dodjelu nagrada zaslužnim iseljenicima koji su u svojim sredinama promovisali našu državu. Ja sam bila član te komisije, a ono što je bilo fascinatno i za mene jedino realno, da je to po zakonu bilo moguće, da je svih 55 kandidata trebalo da dobije tu nagradu, ali država dodjeljuje svake druge godine osam nagrada, i povodom naše impresije koliko su naši iseljnjici vezani za matičnu državu, ja sam predložila našem UO Asosijacije dijaspore, da mi paralelno oformimo dio nagrada. A pošto se trudimo i naš jedini cilj jeste očuvanje crnogorskog identiteta, očuvanje običaja tradicije i kulture naroda iz Crne Gore, ja sam predložila da uvedemo organizovanje Crnogorske večeri kao nagradu zaslužnim iseljenicima. Prvo Crnogorsko veče, u našoj organizaciji je bilo u Leverkuzenu, a bilo je posvećeno našem Baraninu Vojislavu Voju Vuksanoviću koji već 50 godina živi u Njemačkoj. On je dobio sve nagrade koje su moguće u Njemačkoj, upravo zbog podrške iseljenicima u toj državi, ali od Crne Gore nikada nije dobio. Sa nama putuju i naši renomirani umjetnici i pjevači. Inače, naša himna je pjesma “Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore” i kad je krenula ta pjesma u Leverkuzenu, Vojo je počeo da plače. Vidjeti čovjeka koji ima 85 godina da plače, me spontano povuklo, ne zato što sam predsjednica da bih podigla svoj rejting ili ne znam što, nego sam osjetila svog oca ili đeda u njemu, da ga uzmem za ruku i poljubim ga. Od tog momenta, čini mi se da je taj gest pridobio upravo ‘nevjerne Tome’ koji su mislili da ih Asocijacije kontroliše, da to radimo u interesu Vlade. A to nije tako, mi smo osnovani da bi ukazali i da bi olakšali institucijama sistema, tu bolju komunikaciju, jer protok informacija prema nama je mnogo brži nego prema insitucijama sistema. Inače, niko danas ne zna tačan broj naših iseljenika ili dijaspore koja je otišla, ali nama brojnost nije bitna, već emocija prema Crnoj Gori ili pokazana želja ili ambicija ili nada da će se jednog dana ti naši ljudi vratiti”, kaže predsjednica Asocijacije dijaspore Crne Gore.
“Prije 20-tak dana smo bili u posjetu našim iseljnicima u Turskoj, odnosno u Istanbulu i Izmiru, gdje po njihovim riječima u toj zemlji živi oko milion i po ljudi našeg porijekla. To nam je pokazatelj da u toj zemlji brojčano žive tri Crne Gore. Da li se država trudi, da, da li je mogla da uradi mnogo više, svakako da, ali u svakom slučaju je dobro što svi mi danas imamo drugačiji način i pristup prema iseljnicima, i trudimo se da ukažemo da to nijesu tamo neke tetke, stričevi, ujaci, koji žive tamo negdje gdje se malo bolje živi i zarađuje pa sad mi očekujemo neke finansijske donacije. To je bila pogrešna percepcija, bilo ko da se ophodio na taj način prema iseljenicima. Oni trebaju da budu sastavni dio ove države, da učestvuju u njenoj ekonomiju u društvenim aktivnostima, ali ne i u politici jer to svakako nije primjereno, već mnogo više da se bave ekonomijom. Promovisemo crnogorsku ekonomiju, uredbe Vlade Crne Gore zarad stvaranja pretpostavki za uključenje iseljenika u ekonomski i društveni zivot Crne Gore. Bilo je to vrlo značajnu za državu i iseljenike, a sa nama je u delegaciji bio i savjetnik Predsjednika države Amer Halilović, što je i pokazatelj da imamo podršku za rad od institucija sistema”, kazala je Kirović.
Uprava za Dijasporu Crne Gore