21.02. Međunarodni dan maternjeg jezika
‚‚GOVORIMO CRNOGORSKIM JEZIKOM DA BI OČUVALI SVOJ IDENTITET!″
Jezik je veličanstveno sredstvo sporazumijevanja, prepuno iznenađenja, malih i velikih čarolija. Jezik oblikuje kako mislimo i određuje o čemu možemo misliti.
Crnogorski jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja, u kojem su sakupljena znanja naroda iz Crne Gore. Jezik je hranitelj naroda, dokle god živi, dokle ga volimo i poštujemo, njim govorimo i pišemo, dotle živi i narod. Istorija jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustvo i tradicija se takođe prenose jezikom, stoga je crnogorski jezik sastavni dio crnogorskog nacionalnog identiteta. Svi mi moramo uvidjeti njegovu važnost.
Zato, bez obzira đe živimo, u Crnoj Gori ili van nje, govorimo, razgovarajmo, upućujmo naše nasljednike na očuvanje svake riječi koju su nam u nasljeđe ostavili naši roditelji, a njima njihovi. Ne dozvolimo da naša đeca ne znaju crnogorski jezik i na taj način podržimo zanemarivanje i zaboravljanje kulturne baštine koju su nam naši preci povjerili na čuvanje.
Moramo postati svjesni da zaboravljajući riječi, jezik, zaboravljamo zapravo naš identitet i činjenicu da na tako malom prostoru postoji tako veliko bogatstvo riječi, zato nam nijesu potrebne strane riječi u svakodnevnoj komunikaciji. Ako mi ne sačuvamo svoj jezik – ko će?
Za sve nas rođene u Crnoj Gori, crnogorski jezik bi trebao biti najljepši na svijetu i zato sam razočarana kada ‚‚vidim” - čujem koliko ljudi bježi od njega, (ne poznajući ni njegove osnove, a o nekom višem nivou govorenja i pisanja da ne govorim) i stremi svakodnevnom izražavanju misli koristeći sve više stranih riječi – u komunikaciji upotrebljavajući nepotrebno riječi i skraćenice većinom iz engleskog jezika!
U decembru 2017. godine crnogorski jezik je dobio međunarodni kod u okviru ISO 639 međunarodnog standarda. Stremimo da postanemo članica Evropske unije. Ulaskom u Europsku uniju crnogorski jezik će postati službeni jezik EU-e, što znači da će crnogorski građani moći pisati institucijama EU-a na crnogorskom jeziku i od njih dobiti odgovor na njemu. Evropski zakoni su vrlo jasni: službeni jezik zemlje članice istovremeno je i službeni jezik Unije, ravnopravan s ostalima. Glavni moto Evropske unije glasi “UJEDINJENI U RAZLIČITOSTI”, i naglašava poštovanje različitosti nacionalnih identiteta država članica. Evropska unija nam pokazuje da nema velikih i malih naroda i jezika – njihova veličina sadržana je u njihovoj kulturi i jezičkoj istoriji.
Globalizacija i masovna kultura doprinose da se u Evropi gase narječja i jezici mnogih etničkih grupa. Evropski kontinent dom je oko 250 jezika koji se govore u 50 zemalja. Čak 13 evropskih jezika može izumrijeti, a u neposrednoj opasnosti od skorog nestanka nalaže se čak 33 jezika Evrope, upozorava UNESCO koji navodi da su ti jezici na listi onih koji su ili ugroženi ili su već u procesu nestanka, prenosi “National Geographic”. Da bi upozorio na te zabrinjavajuće podatke, UNESCO je 2000. godine 21. februar proglasio Međunarodnim danom maternjeg jezika. Službeni naziv tog dana pokazuje i koja mu je namjera: “Svjetski dan podsticanja jezičke i kulturne raznolikosti te više jezičnosti”.
Navedeno samo ukazuju da očuvanje crnogorskog jezika i našeg identiteta isključivo zavisi od nas! Migracije su neminovnost na ovim prostorima, sačuvajmo naše nasljednike od asimilacije, ne dozvolimo da sami sebi postanu strani ljudi u odnosu na svoje porijeklo, učimo ih da gaje posebnu ljubav prema crnogorskom jeziku, kojeg danas treba njegovati i poštovati više nego ikada, jer crnogorski jezik je ono što nas određuje, to je naš element zajedništva. U njemu su naša prošlost, sadašnjost i budućnost, snaga i prepoznatljivost kulture. Zbog svega toga itekako je važno sačuvati ga, jer sa njime čuvamo naš identitet i suverenitet imajući mogućnost da sve naše vrijednosti, duhovne i materijalne sačuvamo i dalje izgrađujemo i učvršćujemo u prostoru kojem pripadamo, našoj Crnoj Gori.
Vera Kirović